Starosni poremećaji spavanja

Posebno stariji ljudi kontinuirano se žale na probleme sa spavanjem. Dobar san je za zdrav i kvalitetan život jednako bitan kao i pravilna prehrana i dovoljan unos tekućine. U nastavku ćete saznati više o mogućim uzrocima poremećaja spavanja i savjete o tome kako ih svesti na minimum ili u potpunosti spriječiti.

Tipovi poremećaja spavanja

Seniorin mit Schlaftsörungen Poremećaj kontinuiranog spavanja označava stanje kad se nakon buđenja tijekom noći dulje od pola sata ne može ponovno zaspati. Poremećena sposobnost padanja u san označava stanje kada je potrebno dulje od pola sata da osoba zaspi. Ta dva poremećaja obuhvaćena su u znanstveni pojam nesanica. U slučaju neželjenog padanja u san tijekom dana govorimo o jakoj pospanosti ili tzv. hipersomniji. Ritam spavanja je poremećen kada osoba ne može spavati u uobičajeno vrijeme, na primjer, jet lag na putovanju ili godišnja promjena vremena u proljeće i jesen. Drugi poremećaji spavanja (parasomnije) su, primjerice, mjesečarenje, škripanje zubima, noćne more ili čak govor u snu.

Uzroci poremećaja spavanja

Mnogi se tjelesni procesi s godinama mijenjaju. Tjelesne funkcije se usporavaju i sposobnosti smanjuju. Često nije moguće jasno razlučiti te promjene između normalnog procesa starenja i oboljenja. To se također odnosi i na spavanje u starosti gdje normalne, tipične promjene mogu lako prijeći u oboljenje. Sljedeća stanja mogu pogodovati poremećajima spavanja, pogotovo kod starijih osoba: 

  • Osobe s depresijom češće imaju problema s diskontinuiranim spavanjem i nemogućnošću pada u san.
  • Napadaji panike i strah često imaju utjecaj na spavanje. Demencija može utjecati na raspodjelu sna tokom dana.
  • Multipla Skleroza, Parkinson, tumori mozga ili moždani udari mogu zbog nemogućnosti kontroliranja pokreta otežati spavanje.
  • 2-5%  populacije pati od noćnog poremećaja disanja, često kroz prekide disanja . Prekidi mogu trajati od 30 sekundi pa do dvije minute, što dovodi do pada razine kisika u krvi. Svaki prekid disanja dovodi do buđenja. Time je kroz nekoliko prekida disanja kroz noć i kontinuiranog buđenja, snažno poremećen san.
  • Bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, hipofize, karcinomi i reumatoidni artritis mogu (indirektno) negativno utjecati na spavanje.
  • Alkohol ometa dubok san i ugrožava okrepljujuću funkciju sna.
  • Faktori kao npr. buka, osvjetljenje, temperatura prostorije i navike imaju velik utjecaj na kvalitetu sna.

Kod procjene obrazaca spavanja starijih osoba potrebno je uzeti u obzir utjecaj lijekova i drugih bolesti. Istraživanja su pokazala da različite bolesti koje su tipične za starije osobe, utječu na spavanje. San može biti poremećen učestalim noćnim mokrenjem, nelagodom u želucu, bolestima srca i pluća, dijabetesom i kroničnom boli. Često se u takvim situacijama koriste tablete za spavanje, bez poznavanja stvarnog uzroka poremećenog sna.

Nadalje, široko rasprostranjena pretpostavka da starije osobe trebaju manje sna od mlađih ljudi jednostavno je pogrešna. Međutim, tipične starosne promjene spavanja - diskontinuirano spavanje - obično se lakše kompenziraju uspostavljanjem dnevne rutine starijih ljudi.

Drugi uobičajena pojava, koja se često javlja u starijoj dobi, je promjena dnevno- noćnog ritma.

Starije osobe često idu prerano na spavanje, a zatim se probude sedam ili osam sati kasnije, oko 3:00 ili 4:00 ujutro. Konkretno, dnevna svjetlost ima značajan utjecaj na dnevno-noćni ritam: premalo dnevnog svjetla može negativano utjecati na kvalitetu sna i percepciju vremena.

Jednako tako, umjetna svjetlost zbunjuje unutarnji sat predlažući lažni svjetlosni ritam. Posljedice su umor, iscrpljenost, nesanica, slaba koncentracija, smanjenje učinkovitosti, razdražljivost i promjene raspoloženja. Posebno problematično u ovom kontekstu je plavo svjetlo, počevši od modernih izvora svjetlosti kao što su LED i xenon svjetla. Budući da se ove štedljive svjetleće diode ne nalaze samo u svjetiljkama, nego i u ekranima, televizorima, računalima, tabletima i pametnim telefonima, izloženi smo velikom opterećenju. Plava svjetlost zaustavlja proizvodnju hormona sna melatonina, pa kod kontinuiranog izlaganja može utjecati na spavanje i remetiti san.

Savjeti za zdrav san:

  • Pobrinuti se za mirno okruženje bez ometanja (npr. glazbe, TV-a itd.).
  • Spavaću sobu zatamniti i pobrinuti se za prozračenost.
  • Optimalna temperatura prostorije je između 16 i 18 stupnjeva.
  • Večernja šetnja i čaša toplog mlijeka s medom mogu potaknuti pospanost. 
  • Kapi odoljena, melise ili lavande poznate su po smirujućem učinku, no mogu se kositi s određenim lijekovima. Prije korištenja, posavjetujte se s liječnikom.
  • Svjetlosna terapija (posebice u zimskim mjesecima) može ukloniti negativne utjecaje nastale nedostatkom dnevnog svjetla. Na stranici Savjetnika za svjetlosnu terapiju možete dobiti više informacija na temu "Poremećaji spavanja i terapija svjetlom". 
  • Izbacite svjetlosne utjecaje koji ometaju san (pametni telefon, tablet, TV itd.) iz spavaće sobe.
  • Svaka osoba ima drugačiji san i drugačiji ritam spavanja. Nemojte se uznemiravati ukoliko nemate "prosječni" san. Ukoliko iza ponoći još uvijek ne možete zaspati, to je još daleko od alarmantne situacije. Bilo bi kontraproduktivno da unatoč tome što niste umorni, ipak pokušate spavati u 22 sata.
  • Poslijepodnevno spavanje bi trebalo izbjeći ili barem ograničiti na određeno vrijeme i trajanje. Nekoliko studija o spavanju pokazalo je da održavanje dnevnika spavanja također ima pozitivan utjecaj na san i može poboljšati kognitivne učinke pogođenih.
  • Pripazite da večera bude lako probavljiva, poštujte vrijeme za odlazak na spavanje i provodite večernje rituale. Ukoliko i dalje ne možete zaspati, preporučljivo je ustati i usredotočiti se na nešto drugo.  

Kad se treba obratiti liječniku?

Problemi sa spavanjem koji traju više od mjesec dana i negativno utječu na opće stanje, svakako su razlog posjeta obiteljskom liječniku. To se može očekivati i vrlo je vjerojatno kod oboljenja i/ili lijekova koji utječu na spavanje. Ako je potrebno, Vaš liječnik može Vas uputiti kod specijalista na daljnje promatranje poremećaja spavanja, gdje su dostupne i posebne metode istraživanja.

Gdje mogu dobiti daljnju pomoć?

Na stranicama Njemačkog društva za poremećaje spavanja možete pronaći grupe za samopomoć koje omogućuju razmjene informacija.

U okviru takozvane 24-satne njege, starijima može biti pružena pomoć u obliku bolje organizacije dnevnog ritma i prekida loših navika koje loše utječu na spavanje. Njegovatelji žive u kućanstvu i pomažu kod njihovih potreba.  Tako može primjerice, biti kontroliran ritam spavanja i skraćeno popodnevno spavanje. Tokom dana mogu se uvesti šetnje kao i druge tjelesne i duhovne aktivnosti.